Odjel za endoskopsku dijagnostiku
Voditeljica odjela
Dr. sc. Željka Vlašić Lončarić, dr. med.
U našoj ustanovi dostupna je fleksibilna i rigidna bronhoskopija cjelokupne pedijatrijske populacije (0-18 godina), koja se provodi u vrhunski opremljenoj operacijskoj dvorani. Pomoću najmodernije tehnologije (Olympus Exera III, Karl Storz sustav za rigidnu bronhoskopiju). Svi se postupci provode u općoj anesteziji, čime ostvarujemo visoku razinu kvalitete u dijagnostici i liječenju naših malih bolesnika.
Bronhoskopija je invazivni dijagnostički i terapijski postupak. U indiciranim kliničkim slučajevima omogućava rješavanje diferencijalno dijagnostičkih nedoumica i postavljanje točne dijagnoze. Također u određenim stanjima terapijska bronhoskopija pospješuje i omogućuje izlječenje bolesne djece.
Bronhoskopija je invazivna dijagnostičko terapijska procedura koja omogućuje direktni dinamički pregled dišnog sustava koristeći endoskop. Omogućava direktnu vizualizaciju unutrašnjosti dišnih puteva uz moguću funkcionalnu procijenu pomićnosti dišnih organa tijekom disanja.
Veličina bronhoskopa ovisi o dobi djeteta, veličini endotrahealnog tubusa (ako ga dijete ima) kroz koji se bronhoskop uvlači te potrebnim dijaganostičko terapijskim zahvatima.
Indikacije za fleksibilnu bronhoskopiju u djece:
- Stridor – dugotrajni, ne reagira na terapiju, od rođenja
- Piskanje – dugotrajno, ne regira na terapiju
- Kronični kašalj – dulji od 6-8 tjedana
- Ponavljajući bolesti – pneumonije bronhitisi
- Ponavljajući ili perzistentni nalazi na radiogramu pluća – upala, atelektaze
- Sumnja na inhalaciju stranoga tijela – koristi se za detekciju stranog tijela, samo vađenje obavlja se rigidnim bronhoskopom
- Prikupljanje uzoraka kod sumnje na tuberkulozu pluća – uglavnom u mlađe djece koja ne mogu dati iskašljaj ili u slučaju većih radioloških promjena s mogućom kompresijom dišnih puteva. Obrada hemoptize – utvrđivanje mjesta i veličine krvarenja, zaustavljanje krvarenja
- Evaluacija traheostome – pogotovo u nedonoščadi u jedinicama intenzivne njege
- Evaluacija specifičnih bolesti pluća – intersticijske bolesti pluća (plućna hemoragija, alveolarna proteinoza, sarkoidoza) – uz uzimanje odgovarajućih dijagnostičkih materijala
- Potreba za terapijskim zahvatima – toaleta dišnih puteva, čišćenje sekreta i ispiranje pluća (u nedonoščadi, kod atelektaze, cistične fibroze, cilijarne diskinezije)
- Upala pluća – teška upala pluća koja ne reagira na terapiju ili upala pluća u imunokompromitirane djece – prikupljanje materijala za mikrobiološku analizu.
Izvođenje fleksibilne bronhoskopije:
- Bez oralnog unosa 4-6 sati prije zahvata
- 6 sati kruta hrana
- 6 sati mliječne formule i kašice
- 4 sata majčino mlijeko
- 2 sata bistra tekućina
- Postaviti intravenozni put uz nadoknadu tekućine
- Premedikacija
- Sedacija ili opća anestezija uz praćenje pulsa i saturacija i EKG-a
- Sedacija – manje deprimira disanje i mogućava bolji uvid u dinamiku spontanog disanja u gornjim, ali i donjim dišnim putevima (laringo traheo bronhomalacija, disfunkcija glasnica)
- Opća – dublja depresija disanja i kašlja, olakšava bolji pregled dišnog puta zbog manjeg pomicanja, ali slabiju procijenu funkcionalnih poremećaja u disanju
- Izvođenje bronhoskopije te prikupljanje materijala i adekvatna pohrana za dalji transport do laboratorija i analizu:
- Aspirat (aerobi, anaerobi)
- Bronhoalveolarni lavat (BAL)
- Brush biopsija
- Endobronhalna biopsija (EBB)
- Transbronhialna biopsija (TBB)
- Intenzivan monitoring u periodu oporavka od anestezije
- Bez peroralnog unosa 1 - 3 sata nakon zahvata
- Opservacija 24 sata nakon zahvata zbog mogućih komplikacija i nuspojava
- Pad saturacije kisikom
- Kašalj
- Piskanje
- Epistaksa
- Jednokratni porast temp. unutar 24 sata – kod izvođenja BAL-a
- Laringo / bronhospazam
- Hemoptiza – kod EBB i TBB
- Pneumotoraks – kod TBB
Fleksibilna bronhoskopija u djece je sigurna minimalno traumatična invazivna procedura sa malim brojem mogućih komplikacija. Izvodi se u specijaliziranim ustanovama koje omogućuju adekvatan prostor i opremu, visoku razinu stručnosti.
Boravak roditelja uz dijete prije i nakon zahvata te psihološka priprema dijeteta od strane roditelja predstavljaju bitnu komponentu uspješnog zahvata, a kako bi se zahvat izveo čim bolje uz što manju traumu za dijete.