VAŽNA OBAVIJEST- Preseljenje djelatnosti neuropedijatrijske i reumatološke poliklinike

Svjetski dan fizioterapije – 8. rujna

Pokret je važan dio zdravog rasta i razvoja svakog djeteta.

Svjetski dan fizioterapije obilježava se 8. rujna, a ovogodišnja tema naglašava važnost fizioterapije i tjelesne aktivnosti u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

U pedijatrijskoj fizioterapiji važnost kretanja promatramo kroz potrebe svakog djeteta i njegovo zdravstveno stanje. Cilj nije samo poboljšati određenu fizičku funkciju, već djetetu omogućiti što kvalitetnije sudjelovanje u svakodnevnom životu – od igre i kretanja do školskih i drugih aktivnosti.

U Dječjoj bolnici Srebrnjak fizioterapija je dio multidisciplinarnog pristupa liječenja i rehabilitacije djece. Naš rad obuhvaća različita područja, uključujući respiratornu fizioterapiju, rehabilitaciju djece s reumatološkim bolestima te fizioterapijsku skrb kod drugih stanja koja mogu utjecati na pokretljivost i funkcionalnost.

Individualno prilagođenim pristupom nastojimo očuvati i unaprijediti pokretljivost, mišićnu snagu, izdržljivost i funkcionalne sposobnosti djeteta, uzimajući u obzir njegovu dob, razvojne mogućnosti i zdravstveno stanje.

Fizioterapija u dječjoj dobi nije usmjerena samo na bolest – usmjerena je na dijete i njegove mogućnosti.

Povodom Svjetskog dana fizioterapije zahvaljujemo svim fizioterapeutima na njihovom stručnom i predanom radu te na važnoj ulozi koju imaju u zdravstvenoj skrbi i kvaliteti života djece.

Čestitke novoj ravnateljici DB Srebrnjak!

Prim. Matilda Kovač Šižgorić, dr. med., specijalistica pedijatrije i subspecijalistica pedijatrijske neurologije, imenovana je ravnateljicom Dječje bolnice Srebrnjak.

Prim. Kovač Šižgorić posjeduje dugogodišnje kliničko, stručno i organizacijsko iskustvo, koje je stekla kroz kontinuirani rad u području pedijatrije i pedijatrijske neurologije. Kao subspecijalistica pedijatrijske neurologije svoj je profesionalni put posvetila dijagnostici i liječenju neuroloških bolesti djece, od novorođenačke do adolescentne dobi, uz poseban naglasak na cjelovit i individualiziran pristup svakom pacijentu.

Njezina područja posebnog stručnog interesa obuhvaćaju razvojnu neurologiju i epilepsije, u kojima je svojim kliničkim i stručnim radom dala značajan doprinos razvoju hrvatske neuropedijatrije. Aktivno sudjeluje u unapređenju standarda liječenja, edukaciji zdravstvenih djelatnika te promicanju suvremenih dijagnostičkih i terapijskih pristupa u skrbi za djecu s neurološkim bolestima.

Imenovanje na čelnu poziciju Dječje bolnice Srebrnjak predstavlja priznanje njezinom dosadašnjem radu i stručnosti, ali i važan korak u daljnjem razvoju ustanove. Uvjereni smo kako će svojim znanjem, iskustvom i predanošću dodatno unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi te doprinijeti jačanju multidisciplinarnog pristupa u liječenju djece.

Prim. Matildi Kovač Šižgorić upućujemo iskrene čestitke povodom imenovanja te joj želimo puno uspjeha u daljnjem radu i vođenju ustanove.

Članak: Hrvatsko pedijatrijsko društvo

Preporučene mjere zaštite građana od vrućine

ZAŠTITA OD VELIKIH VRUĆINA - PREPORUKE ZA JAVNOST

Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 08:00 i 10:00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22:00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 04:00 i 07:00 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu niti u hladu, odnosno nikada se ne smiju ostavljati u automobilu bez nadzora.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.
Naročitu brigu valja posvetiti djeci tako da se dojenčad do dobi od 6 mjeseci uopće ne izlaže suncu i za njih se ne primjenjuju zaštitne kreme. Do kraja prve godine se djeca ne smiju izlagati izravnom suncu i treba primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja. Preporučuju se hipoalergene kreme bez kemijskih filtera uz druge zaštitne mjere pri čemu je važno koristiti i posebnu zaštitnu odjeću koja štiti od UV zračenja.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Pritom, pridržavajte se zadanih epidemioloških mjera uslijed trenutne epidemije COVID-19.
Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u Uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38° C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi:
Hitna pomoć - 194 (za cijelu Republiku Hrvatsku)

Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

Izvor: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske

O Preporukama za zaštitu vrućine molimo pročitati i na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Dječja bolnica Srebrnjak na 15. međunarodnom kongresu HUMS-a „Sestrinstvo bez granica“

Na 15. međunarodnom kongresu Hrvatske udruge medicinskih sestara „Sestrinstvo bez granica", koji se ove godine održao u Opatiji od 11. do 14. lipnja 2026. pod temom „Od odlaska do ostanka", sudjelovalo je šest medicinskih sestara iz Dječje bolnice Srebrnjak.

Bolnica je bila predstavljena s ukupno četiri stručna predavanja i dvama posterima, čime je još jednom potvrđena visoka razina stručnosti i aktivnog doprinosa razvoju sestrinske prakse u pedijatriji.

Predavanja i posteri naših medicinskih sestara

• Elizabeta Kralj Kovačić, univ.mag.med.techn. Task shifting – utjecaj na kvalitetu i ishode sestrinske skrbi, Teorije kulture različitosti i univerzalnosti u pedijatrijskoj sestrinskoj skrbi
• Anita Planinić, mag.med.techn. Uloga prisutne komunikacije u prevenciji konflikata u sestrinskoj praksi
• Jelena Franjčić, univ.mag.med.techn. Tuberkuloza se vratila, je li sestrinska skrb spremna?
• Lea Martinek, bacc.med.techn. Koraci u tranziciji: priprema kronično bolesne djece za prelazak u adultni sustav
• Katarina Križan Novoselec, bacc.med.techn. Moć bioloških lijekova u dječjoj dobi

Sudjelovanje naših medicinskih sestara na ovom važnom stručnom skupu potvrđuje kontinuiranu predanost Dječje bolnice Srebrnjak razvoju znanja, unaprjeđenju sestrinske prakse i jačanju profesionalnih standarda u skrbi za djecu.